Vrijeme je za kupnju laptopa i, osim ako nismo u toku s računalstvom, nije se teško izgubiti u moru akronima i tehničkih izraza, svaki egzotičniji od sljedećeg: ultrabook, SSD, IPS … . Na kraju dođete do trgovine i na kraju kupite onaj koji trenutno imaju u ponudi, a da zapravo ne znate je li to prijenosno računalo koje vam stvarno treba.
U ovom članku pokušat ćemo vam dati neke osnovne smjernice kako bi vaš izbor bio što ispravniji. Idemo!
Kada čitamo detalje laptopa, uvijek vidimo da je težina na dnu popisa. Međutim, na našem popisu željeli smo ga staviti na prvo mjesto jer će nam to uvelike pomoći da smanjimo naše istraživanje.
Naša preporuka je da se držite u rasponu od 1 kg i 1,5 kg, gdje su cijene umjerenije, a težine nisu preteške. Ako ga morate često nositi, s 1,7 kg vjerojatno ćete početi žaliti što niste odabrali lakši laptop. Prilikom odabira jednog od najboljih laganih prijenosnih računala koje 2022. nudi, postoji jedna stvar koju tražite, a to je prenosivost. Ako ste netko tko dugo putuje na posao ili radi u pokretu, poželjet ćete prijenosno računalo laganog perja koje možete nositi s lakoćom, bez kompromisa u njegovoj snazi.
I naravno, ako težina nije faktor koji treba uzeti u obzir, tada se polje otvara mnoštvu mogućnosti, kao što su 17-inčni zasloni, namjenske grafičke kartice, višestruke mogućnosti pohrane… U osnovi, što bi bilo profesionalno ili visoko – konfiguracija za igranje performansi.
Slijedi važna odluka: je li bolji Intel ili AMD procesor? Obje tvrtke natječu se dugi niz godina tko će iznijeti procesor (ili CPU) s više snage i boljom arhitekturom. I to je zdravo, jer potiče konkurenciju i na kraju smo mi korisnici koji smo pobjednici. U redu, ali evo nas: koji odabrati?
Prije nekoliko godina gotovo bez oklijevanja bismo se odlučili za Intel, jer se AMD još uvijek borio s problemima kompatibilnosti kako s Windowsima tako i s određenim uređajima. Ali danas je to vjerojatno stvar prošlosti i AMD proizvodi procesore koji su ekvivalentni ili čak bolji od Intelovih procesora. I također jeftinije. Dakle, odabir jednog ili drugog gotovo je pitanje ukusa.
Slijedi važna odluka: je li bolji Intel ili AMD procesor? Obje tvrtke natječu se dugi niz godina tko će iznijeti procesor (ili CPU) s više snage i boljom arhitekturom. I to je zdravo, jer potiče konkurenciju i na kraju smo mi korisnici koji smo pobjednici. U redu, ali evo nas: koji odabrati?
Prije nekoliko godina gotovo bez oklijevanja bismo se odlučili za Intel, jer se AMD još uvijek borio s problemima kompatibilnosti kako s Windowsima tako i s određenim uređajima. Ali danas je to vjerojatno stvar prošlosti i AMD proizvodi procesore koji su ekvivalentni ili čak bolji od Intelovih procesora. I također jeftinije. Dakle, odabir jednog ili drugog gotovo je pitanje ukusa.
Ono što se razlikuje je model procesora. Od najsnažnijih do najmanje moćnih, Intel ima Core i9, i7, i5, i3, Core2 Duo, Atom, Pentium i Celeron čipove. Danas je najbolje ciljati na Core i7 ili Core i5, osim ako nemate ograničen budžet. Ali ne treba gledati samo na to, već i na generaciju procesora. Prve znamenke koda koji se uvijek pojavljuje pored modela daju nam trag.
Što se tiče AMD-a, od najveće snage imali bismo Ryzen 9, 7, 5, 3, FX 8000-9000, FX 6000, FX 4000 i Athlon čipove. Kao i prije, sljedeća znamenka odabranog modela dat će nam naznaku o generaciji procesora. Iako u ovom slučaju ne možemo napraviti korelaciju s godinom proizvodnje, pomaže nam da ih usporedimo. Dakle, Ryzen 5 5600X će biti superiorniji od Ryzena 5 3600. Naša preporuka ovdje bi bila da pokušate nabaviti Ryzen 7, ili Ryzen 5 ako to budžet ne dopušta.
Jasno je da ako je procesor snažniji, laptop će biti brži. No, rekli bismo da je količina (i kvaliteta) memorije – koja se zove RAM – jednako ili čak važnija za performanse sustava. Imajte na umu da kada se memorija računala popuni, sustav nadoknađuje taj nedostatak pribjegavanjem disku, što sve prilično usporava. Bilo bi to nešto poput izračunavanja 3+2 na pamet ili s komadom papira.
Dakle, danas je više nego preporučljivo imati 16 GB (gigabajta) RAM-a kako biste izbjegli probleme. Ako nemamo budžet, 8 GB bi bio minimum, ali barem se pobrinite da nam laptop omogući da ga u budućnosti povećamo s dodatnih 8 GB.
Kao i kod procesora, postoje različite vrste RAM-a. DDR3 memorija je niža u performansama od DDR4, a DDR4 je niža od DDR5, iako je trenutno cijena DDR5 previsoka. Također ćete vidjeti da neka prijenosna računala uključuju takozvanu Intel Optane memoriju. Ova vrsta memorije radi osim RAM-a i djeluje kao most između memorije i diska, pohranjujući tamo najčešće podatke kako bi do njih došlo brže.
Kažu da je veličina važna, i u ovom slučaju su u pravu. Ako ćemo provoditi osam sati dnevno gledajući ekran, nema puno smisla da bude 10″. A s druge strane, ako želimo laptop koji je jednostavan za nošenje i koji ćemo koristiti samo povremeno, odabir jednog sa zaslonom od 17 inča značit će veću težinu, višu cijenu i kraće trajanje baterije, budući da je ekran ono što troši najviše energije.
Dakle, za manje-više normalnu upotrebu, vrlina je u sredini, kako kažu. Naša preporuka bi bila da koristite minimalno 13″ i maksimalno 15,6″.
Ali nije samo veličina ono što definira zaslon; također njegovu rezoluciju i tehnologiju. Standardna rezolucija danas je 1920 x 1080 piksela. Oni koji idu dalje od toga poznati su kao “retina” i nude mnogo oštrije slike. Ako ćemo laptop koristiti za obradu grafike, isplati se uložiti u taj dodatak. Ali ako ćemo ga koristiti za pregledavanje ili pisanje, poboljšanje ne nadoknađuje ekonomsku investiciju, jer su to obično vrlo skupi zasloni.
Usko povezana sa zaslonom, ali često nepravedno u pozadini, još je jedna bitna komponenta prijenosnog računala: grafička kartica. Za prevođenje podataka u slike, bilo da su prozori, fotografije ili videozapisi, u teoriji je potreban još jedan procesor i više memorijskih čipova. Kažemo u teoriji jer većina prijenosnih računala koristi prednost glavnog CPU-a za obradu grafike i koristi dio RAM-a sustava za isti zadatak. To je ono što je poznato kao integrirana grafika.
To smanjuje komponente i čini uređaj jeftinijim. No, kao što možete zamisliti, performanse su također smanjene, kako u općem sustavu, tako i posebno u njegovoj grafičkoj izvedbi, što onemogućuje ispravno izvođenje igara i alata visoke razlučivosti koji intenzivno koriste slike ili video zapise.
Najbolja opcija je imati namjenski grafički procesor (GPU) i odgovarajuću memoriju (VRAM). Ne postoji baš širok raspon onih koji nude ovu kombinaciju, ali na sreću postoji dovoljno modela za odabir, obično uz nVidia ili AMD Radeon grafičke kartice. Kao što smo rekli, ovo je bitno ako će grafička tema biti primarna upotreba našeg prijenosnog računala.
U sredini su novi CPU-i koje su objavili i Intel i AMD, koji uključuju namjenske grafičke sklopove unutar procesora. Pročitamo li da laptop ima Intel Iris Xe ili Ryzen 5000G tehnologiju, možemo reći da će barem grafičko ubrzanje biti barem pristojno riješeno.
Stari i teški rotirajući tvrdi diskovi ustupili su mjesto čvrstim diskovima (SSD), koji su već integrirani u većinu prijenosnih računala. Ne ustručavajte se računati na njih jer su njihove prednosti bezbrojne: nemaju pokretnih dijelova (pa odolijevaju svakom padu), troše manje energije i trebaju manje hlađenja. No, prije svega, puno su brži, budući da rade na sličan način kao RAM memorija, a da nisu brzi kao ona.
U svijetu solid-state diskova imamo i eMMC, sporiji, ali jeftiniji, te novi nVME, koji zahvaljujući vrsti povezivanja imaju vrhunske performanse i tek su malo skuplji od SSD-a, pa su danas najbolja opcija
A što možemo reći o kapacitetu? Pa, vjerujemo da ovaj dio nije toliko kritičan kao što je bio. Prije nekoliko godina, ako vam je ponestalo prostora na disku, morali ste posegnuti za snimanjem CD-a ili DVD-a ili USB stickova koji su sve usporavali. Ali sada se puno posla obavlja “u oblaku”, tj. s udaljenom pohranom putem interneta. Dakle, osim ako vam je potreban prostor za instalaciju određenih alata, najnovije generacije videoigara ili uređivanje videa, nije lako ostati bez prostora na disku. A ako se to dogodi, USB priključci i slično koje ugrađuju prijenosna računala dovoljno su brzi da ugrade vanjski disk za pohranu datoteka koje nam nisu potrebne na dnevnoj bazi.
Posljednja tema koju bismo željeli spomenuti kada odlučujemo koji laptop ćemo odabrati bila bi vijek trajanja baterije. Ovdje bi se brojka koju nudi proizvođač mogla uzeti s malo zadrške, jer se obično mjeri u nerealnim okruženjima; računalo uključeno, s minimalnom svjetlinom zaslona i bez pokrenutih programa. Osim toga, moramo uzeti u obzir da će, htjeli mi to ili ne, s vremenom degradirati i za godinu dana će trajati manje nego kad je tek kupljeno.
Ipak, vrijedi provjeriti kapacitet baterije mjeren u miliamperima (mAh), kao i njenu potrošnju mjerenu u vatima po satu (Wh). Što je veći mAh, to ćemo imati neovisniji o energetskom transformatoru, ali i laptop će biti teži. A što je veća potrošnja vata, to će baterija kraće trajati.
Postoje i druge stvari koje bi mogle odrediti našu kupnju, ali to se obično svodi na osobni ukus ili specifične potrebe. To može uključivati razlučivost web kamere, kvalitetu zvučnika, je li kućište plastično ili aluminijsko ili ima touchpad s ugrađenim zaslonom.
Nadamo se da smo razjasnili neke koncepte s našim malim vodičem, uživajte u kupnji!
